BISERI JADRANA – DELTA NERETVE

Po mnogo čemu je Donje Poneretvlje ili, kako smo ga mi manje precizno, ali medijski zahvalnije nazvali delta Neretve, poseban biser Jadrana.  Možda će se nekima učiniti kako područje ušća Neretve i nije baš čisti Jadran, budući da njen dobar dio zadire dvedesetak kilometara dublje u kontinent tvoreći potpuno drugačije krajobraze, no to je tek jedna od niza mentalnih ograda što ih pristupajući  dodiru dviju voda moramo preskočiti. Jer, delta je sastavni dio Jadrana, prije svega  zbog činjenice da je pretapanje jednog u drugo nemoguće razdvojiti niti u zemljopisnom, niti u biološkom segmentu, a mentalitet ljudi tipično je južnjački, u prijevodu jadranski i mediteranski.
No delta je svoja,  obilježena  identitetom koji je od prve čini prepoznatljivom. Jednim dijelom to je i zbog posebne pozicije koja ju je najviše  od svih jadranskih dijelova učinila točkom najintenzivnijeg susreta dvaju svjetova, i to ne samo svijeta rijeka s univerzumom mora. Ona je i stalni  intenzivni susret  povijesnog Istoka i Zapada. Bilo je tako od rimskih vremena, ali posebno se jako odrazilo tijekom osmanlijske dominacije u Bosni. Dok je Jadran kroz srednji vijek obilježila dominacija Serrenissime, dotle je delta, osjećajući njen utjecaj u pojedinim dijelovima, jednako tako jako bila obilježena i turskim. Svi kasniji procesi kroz koje je prolazila uvijek su za cilj imali osmišljavanje dodira svjetova. Nekad se to činilo na korist delte, nekad ne misleći  kako će se promjena  odraziti na one koji u njoj žive.
Znajući sve to s posebnom smo se radošću i opreznošću pripremali za rad , povjerivši važne teme samim Neretvanima, osobama koje su se specijalizirale za pojedine segmente velike i raznolike priče o delti. Slažući mozaik istodobno smo zadržavali i našu vizuru „gostiju“ , jer  delta je dobrim dijelom takvima i namijenjena. Pritom smo se nerijetko osjećali poput onih kojima se u ruci nađe nebrušen dijamant pa premećući ga u rukama pokušavaju zamisliti izbrušene plohe u kojima će najbolje zablistati svjetlost. Takva, nekad već oformljena, a u nekim slučajevima tek naslućena područja refleksa svjetlosti  pokušali smo skicirati u našim prilozima. Učinilo nam se, naime, da svijest o neizmjernoj vrijednosti delte u turističkom vrednovanju još uvijek nije postala općim konsenzusom svih Neretvana. Vrlo često, razgovarajući s njima naišli bismo na,  iznenađujuću sumnjičavost, prije svega  tvrdili su zbog previše sukobljenih interesa koje za takvo što valja izmiriti. U konačnici, konstatirali bi – turizam i poljoprivreda ne idu zajedno.
Dakako, mi mislimo drugačije: uvjereni smo da prak prirode može izmiriti sve interese. Primjerice, fotosafariji i berbe mandarina već nekoliko godina pokazuju da je poljodjelstvo i te kako unosno uklopiti u turističku priču o delti. Uvjereni smo i da je to tek manji dio onoga što ona u turističkom smislu  nudi: počev od nautičarskih pa zaključno do pustolovnih osmišljavanja.
U razvijanju takvih ideja, sigurni smo, neretvanski mentalitet posebno je plodno tlo: gostoprimstvu i otvorenosti Nertevana gotovo da nema premca na Jadranu, a rekli bismo i šire. Nema toga mjesta u kojem naše ekipe nisu primili otvorena srca, nudeći pomoć gdje god se to moglo, a na ovom mjestu nemoguće je svima pojedinačno zahvaliti na tome.
Iznenadilo nas je međutim, kad smo u tom istom mentalitetu, primijetili  i ono što nam se ne čini dobrim, tim više što od takvoga stava sami Neretvani imaju najviše štete. Neki bi to nazvali lokalpatriotizmom, a nama se čini kako velika identifikacija s vlastitim mjestom, koja je od prve zamjetna, ma gdje da se u delti zateknete, nije ono što bi smetalo.  Ono, što za budućnost svakako ograničava deltu,  jest nedostatak jakog osjećaja za nju u cjelini, a to osim pitanja osjećaja u sebi uključuje i racionalnu opredijeljenost za kompromis. Jedan od takvih primjera svakako je priča o glavi i tijelu rimske carice Livije. I jedno i drugo nađeno je u Naroni, glava je završila u Oxfordu, tijelo u Opuzenu. A kad je Oxfordski muzej bio spreman glavu posuditi na neodređeno vrijeme pod uvjetom da bude spojena i izložena s tijelom u posebno vrijednom i atraktivnom Arheološkom muzeju u Vidu, do dogovora nije došlo: Englezi su povukli glavu, tijelo je u nekoj kutiji u Opuzenu, a u naronskom Augusteju i dalje zjapi prazno mjesto.
Sva sreća, ovakvom negativnom primjeru, postoji i pandan i to ne jedan. Na ovom mjestu dovoljno je prisjetiti se Maratona lađa, jedinstvene manifestacije koja spaja tradiciju i moderno doba, a  smišljena je  u Opuzenu. Obnavljanje zajedničke baštine lađa i trupa u tren  je prepoznala čitava delta i identificirala se s njim i sa samom sobom.
Uvjereni da ćemo samo s takvim pričama o brušenju nertevanskog smaragda puniti drugo izdanje ove naše edicije, predajemo ovo prvo izdanje  Neretvanima  ma gdje bili i njihovim gostima i prijateljima  otkuda god dolazili. Prvima na ponos možda i podsjetnik na to kakvu vrijednost imaju u rukama, drugima kao dobrohotnog prijatelja na putu otkrivanja jedine jadranske delte, a po nama i najljepšeg ušća Europe.

Cijena: 100,00 kn
Internet cijena: 90,00 kn
Uštedjeli ste: 10,00 kn
Format: 27
Broj stranica: 175
Uvez: meki
Godina izdanja: 2012
Izdavač: FABRA PRESS D.O.O., ZAGREB