KORESPONDENCIJA HRVATSKIH PISACA

Kada se gotovo svakodnevno susrećete s činjenicom da se u vašoj neposrednoj blizini nalazi preko dvijestotine i deset rukopisnih ostavština hrvatskih pisaca i u tim ostavštinama i golema korespondencija, prirodno je da osjetite potrebu iz te korespondencije javnosti prikazati barem jedan manji dio, koji ovom prilikom objavljujemo u našem časopisu.
Epistolu kao lingvistički pojam objasnio je Rikard Simeon i uveo nas u široko područje epistolarne književnosti, koja počinje od Biblije i Ovidijevih i Horacijevih pisama.
Antička epistola njeguje se kao poseban oblik retorike, pa postoje i priručnici, kako se pisma sastavljaju. Ne dopisuju se samo pjesnici i filozofi, nego i državnici (Cezar, Ciceron).
U srednjem vijeku nastalo je jedno od najznačajnijih djela epistolarne književnosti — Pisma Abelarda i Heloize (Epistolae), po mnogima fikcija samog Abelarda. U Francuskoj, jezgro epistolarne književnosti čine Rabelais, Montaigne i čuvena gospođa de Sevigne u čijem salonu se skupljala francuska intelektualna i umjetnička elita 17. st. U njezino doba otvaraju se prve pošte, izlaze prve novine, a ističu se po vrijednosti količini korespondencije Račine, La Fontaine, a u 18. st. i Diderot, Rousseau (oko 2500 pisama) i Voltaire (oko 10000 pisama). Svima njima epistola je književni uzor za umjetničku fikciju, pa je tako Rousseau napisao čuveni epistolarni roman Julija ili Nova Heloiza. U njemačkoj epistolarnoj srednjovjekovnoj književnosti ističe se Martin Luther. Daleko bi nas dovelo, kada bismo izložili jedan repetitorij epistolarne književnosti, čak i hrvatske, koja je vrlo bogata i početak joj je u Marulićevu predgovoru Judite, koji je napisan u obliku pisma Dujmu Balistriću. Poput Marulića Petar Hektorović se u epistolarnoj formi kroz Ribanje i ribarsko prigovaranje obraća Jerolimu Bartučeviću. Epistola, poslanica kao način izražavanja egzistira u hrvatskoj književnosti sve do danas, ali i u politici (Rački, Strossmaver, Starčević).

Format: 22.00
Broj stranica: 288
Uvez: meki
Godina izdanja: 1997
Izdavač: HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI, ZAGREB